Otkup zlata nije samo za nakit... Evo gdje još možete naći čisto zlato!

Zlato trenutačno drži prilično visoke cijene, a poslovnice za otkup zlata Auro Domus ponovo bilježe rast interesa građana za ovom uslugom koja je poznata po isplati gotovine na licu mjesta. Naravno, najveći udio u otkupljenim predmetima ima zlatni nakit, koji je bio sredstvo „štednje“ u situaciji kada je investicijsko zlato bilo nedostupno hrvatskim potrošačima. No, nije nakit jedino što se otkupljuje u Auro Domusu, niti jedini artikl koji sadrži zlato...

Investicijsko zlato. Poluge, dukati, zlatnici, pločice... Ukratko – investicijsko zlato. Do ulaska Hrvatske u Europsku uniju ovi su artikli bili teško dostupni hrvatskim građanima zbog visokih carina i poreza, no sada se na investicijsko zlato ne plaća porez ni PDV, stoga se ono sve češće može naći u otkupu zlata. Cijena zlata raste svake godine, pa se tako razlika između cijene po kojoj je kupljeno i po kojoj je prodano investicijsko zlato može „skrivati“ i ozbiljna neoporeziva zarada!

Zubi. Zlato se u zubarstvu koristi još od 7. stoljeća prije Krista, što znači da se u svijetu može naći zaliha zlatnih plombi stvarana gotovo tri tisuće godina. Zubno zlato osobito je rado korišteno u proteklom stoljeću zbog svojih vrhunskih karakteristika, no zbog visoke cijene posljednjih godina sve se manje nalazi u uporabi. Ipak, zlatni zubi i zubno zlato još uvijek su „česti gosti“ u otkupu zlata, osobito zbog visokog udjela čistog zlata u predmetima i solidnih otkupnih cijena.

Medalje i odličja.  Kada bi osvajač zlatne olimpijske medalje na Olimpijadi u Rio de Janeiru svoje odličje odlučio prodati kod otkupljivača zlata, mogao bi dobiti 3.750 kuna, odnosno oko 500 eura. Suprotno uvriježenom mišljenju, zlatne medalje proizvedene su uglavnom od srebra, koje čini gotovo 99 posto udjela, i to čistoće 0,925, odnosno na razini većine srebrnjaka. Medalje iz Rija bile su teške pola kilograma, a kada bi bile od čistog zlata, vrijedile bi i do 150.000 kuna.

Mobiteli i računala. Zlato je vrlo dobar vodič, stoga se često koristi u elektroničkoj opremi i male količine ovog metala mogu se naći u gotovo svim proizvodima, od mobitela, tableta, računala do televizija i GPS uređaja. No, prije nego što krenete otvarati svoj mobitel kako biste se dokopali blaga, valja znati da se u njemu nalazi, prosječno, svega oko 0,03 grama zlata i da postupak vađenja uključuje ne baš bezopasne kiseline.

Radi pružanja boljeg korisničkog iskustva stranica koriti kolačiće. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku